|
Tadeáš Vinkler |
|
| Od 3.07.2005. tražimo našeg 18 godišnjeg sina
Tadeaša Vinklera.
Odplovio je od obale u malom srebrno-narančastom čamcu sa crnom natpisom "METEOR"
i izgubio se prilikom jakog nevremena na moru. Na sebi imao je samo zelene kupaće gaćice kroja "bermude".
Poslijednji put je bio viđen u
nedjelju 3.7. u Bračkom kanalu između otoka Brača
nedaleko Baškog
Polja (10 km od Makarske) u Hrvatskoj. Tražili smo ga brodom
uz
pomoć Hrvatske obalne policije ali nismo imali uspjeha. Tadeaš je
180 cm visok, vitak i ima plave oči i tamnu dužu kosu (vidi sliku).
Govori češki i malo engleski.
Kad komunikuje e-mailom ili četom može da koristi nadimak T.A.Deck ili Tad.
Ako se dogodilo da ste ga negdje vidjeli, javite nam, molimo.
Jana i Jaroslav Vinkler
vinklerovi@yahoo.com
SUĐENJE IZA ZATVORENIH VRATA ZADRANKI ANI
MAGAŠ ZA UBOJSTVO SUPRUGA LUCIJANA
Još nema traga nestalom Čehu
SPLIT - Potraga za 18-godišnjim češkim državljaninom Tadeusom Vinklerom,
koji je u nedjelju petnaestak minuta poslije podne na zračnom jastuku
nestao u moru ispred Dječjeg sela pokraj Baške Vode, intenzivno je
nastavljena i u ponedjeljak.
Već od pet sati ujutro traje potraga, a osim Bračkog pretražujemo i Hvarski
kanal. Vidljivost je dobra, tako da nam to olakšava posao, ali nas prati
neverin. U potrazi, osim policijskog plovila "Zvir", sudjeluju i
brodovi Lučke kapetanije "Pojišan" i "5 ST" te helikopter MORH-a — rekao nam je Dalibor Tojić iz Centra za traganje i spašavanje na
moru.
Na žalost, iako je putem Split Radija višekratno upućena informacija o
nestalom Čehu, još ga nitko nije primijetio niti je evidentiran bilo kakav
detalj koji bi ukazivao na njegovu prisutnost u moru.
Nakon što je u nedjelju potraga oko 19 sati prekinuta zbog jakog vjetra,
spasioci su ipak uspjeli "pročešljati" akvatorij od 16 kvadratnih
kilometara, a u ponedjeljak se pretraživao i Hvarski kanal. U moru je iz
zraka tijekom prvog dana potrage uočeno nekoliko zračnih jastuka, no
nijedan nije pripadao nestalom Čehu, već su to bili "štramci"
turista koje je također iznenadio vjetar, a koje ipak nije zadesila sudbina
kao Tadeusa.
U nedjelju oko 16 sati prava drama se odvijala i u Makarskoj, na plaži
ispod hotela Biokovka. Dvadeset jednogodišnja državljanka BiH se otisnula
na gumenome madracu te ju je vjetar počeo nositi prema pučini. Na vrijeme
je intervenirao hrabri spasilac koji je počeo plivati prema njoj, a kada su
se oboje našli u opasnosti, 200 metara od obale uočila ih je posada
policijskog plovila "Zvir" te ih spasila.
M. DIDIĆ
|
|
|
NAKON POGIBIJE 16-GODIŠNJEGA ČEŠKOG TURISTA U GUMENOM ČAMCU
16 mrtvih i nestalih: ČESI UMIRU PLIVAJUĆI
STRAVIČNA STATISTIKA U dosadašnjem tijeku
sezone u Hrvatskoj je živote izgubilo čak 14 čeških turista, a ovoj crnoj
brojci treba dodati i podatak o dva Čeha koji se vode kao nestali u Jadranu. Za
onim koji je stradao u velebitskom kanalu još se traga, ali su izgledi da bude
pronađen svakim danom sve manji
piše Jadranka MATIĆ
O smrti 16-godišnjegA češkog turista, izazvanoj udarom groma u vanjski motor
njegova gumenog čamca u mjestu Sveti Petar nedaleko od Zadra, izvijestili su
svi hrvatski mediji. Napominjući da je mladić životom platio nesretni i prije
svega neoprezni izlazak na more u čamcu u vrijeme nevere, u svojim napisima ili
pak kroz izjave stručnjaka, ni ovaj put nisu propustili upozoriti goste na
Jadranu na važnost poznavanja osnovnih klimatskih uvjeta područja na kojemu
borave, te podsjetiti da je u dosadašnjem tijeku sezone u Hrvatskoj život
izgubilo čak 14 čeških turista. Ovoj crnoj statistici valja dodati i podatak o
dva Čeha koji se vode kao nestali. Obojica su ovog ljeta nestali u dubinama
Jadranskog mora, s tim da se za onim koji je stradao u Velebitskom kanalu, još
uvijek traga. Izgledi da bude pronađen živ, svakim su danom, na žalost, sve
manji.
Paket preventivnih mjera
Obitelji stradalih čeških turista za pomoć se prvo obrate veleposlanstvu
svoje zemlje u Zagrebu, odnosno konzulici Veroniki Honcovoj, koja preko ljeta
ured preseli u Podstranu kod Splita. Prema službenim podacima Veleposlanstva
sedam je čeških državljana život izgubilo na moru, najčešće utapanjem. Kad se
zna da se po podacima MUP-a RH, do 31. srpnja 2005. u Jadranskom moru utopilo
13 stranih državljana, nije teško zaključiti da najviše stradavaju upravo gosti
iz Češke.
"Veliki problem za državljane Češke je neinformiranost i neznanje o
klimatskim uvjetima područja u koja dolaze ljetovati", naglašava konzulica
Honcova u izjavi za "Slobodnu Dalmaciju". Oba problema su i dalje
prisutna unatoč činjenici da se ustrajno radi na njihovu dnevnom informiranju,
kako preko posebnih emisija na češkom jeziku na Splitskom radiju, tako preko
pisanih i elektroničkih medija u matičnoj zemlji.
Konzulica Honcova osobno je angažirana u radijskim emisijama, a po istom
zadatku u Hrvatskoj preko ljeta borave i dvoje novinara sa češkog državnog
radija. Sve s ciljem da turisti, a najviše ih je u Dalmaciji, pravodobno budu
informirani o vremenskoj prognozi, zamkama što ih krije lijepi plavi Jadran ako
se ne poznaju sve njegove ćudi. Prema riječima konzulice Honcove pokazalo se
potrebnim da se posebne radioemisije emitiraju i u Dubrovniku i u Rijeci, što
će se realizirati sljedeće godine. U isto se vrijeme nastoji uspostaviti
kontakt s Državnim hidrometeorološkim zavodom u Splitu, kako bi se vremenske
prognoze dnevno "vrtile" i na češkom jeziku.
Jedan od glavnih zadataka za sljedeću godinu jest i tiskanje letka u kojemu bi
gosti iz Češke dobili uistinu osnovne informacije o putovanju na more, važan
dio bio bi posvećen klimatskim uvjetima, kaže konzulica, počevši od toga što je
bura, pa do toga što može značiti vožnja čamcem po naizgled "malim
valovima". Letke bi se turistima dijelilo prije dolaska na Jadran, a pri
izradi će se tražiti suradnja turističke zajednice i nadležne policijske
uprave.
Ne pridržavaju se ni osnovnih uputa
Edukaciju turista koji dolaze na Jadran najvažnijom smatra i Radovan Linić,
koordinator u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na
moru. Linić pri tome ima u vidu situacije kad turisti dolaze svojim plovilima
ili se koriste čarter uslugama, a nemaju osnovna znanja za preživljavanje u
uvjetima neverina. Poput konzulice i Linić predlaže izradu brošure koja bi se turistima
dijelila na ulasku u našu zemlju. Ali, predlaže i uvođenje pravila kojih bi se
strani gosti jednostavno morali pridržavati kad dolaze na more. Radi vlastite
sigurnosti ponajprije.
Upravo češki turisti, a po podacima Nacionalne središnjice svakoga ljeta ih
život izgubi desetak, nemaju predodžbu o opasnostima što ih krije more, i ne
pridržavaju se ni osnovnih uputa. Potvrđuje to njihovo nesmotreno ponašanje
poput onoga kad se od obale otisnu na gumenom dušeku ili u malim gumenim
čamcima s dječjim veslima, ili kad otplivaju izvan zone označene kao kupalište.
Jednostavno nisu svjesni u što se upuštaju, kaže Linić. Inače, Nacionalna
središnjica je u dosadašnjem tijeku godine sudjelovala u 181 akciji traganja i
spašavanja na moru. Do polovice srpnja zabilježeno je 11 akcija u kojima
nastradalima nije bilo spasa. U pet slučajeva radilo se o roniocima. Nacionalna
središnjica i intervenira kad su u pitanju nesreće na moru, uključujući i one
ronilačke, te kvarovi na plovilima.
Brojni gosti, kojima je povod za dolazak na Jadran želja za sunčanjem i
kupanjem, ne odole ni ljepotama i izazovima okolnih planina. Nije rijetkost da
se odluče na izlete, zanemarujući vlastitu nepripremljenost, a zaboravljajući
zamke što ih za neiskusne krije primamljivi planinski ugođaj. O takvima brigu u
pravilu preuzima Gorska služba spšavanja koja je u dosadašnjem tijeku godine
imala više od 400 intervencija na području Hrvatske, od toga 70-ak u
Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pročelnik službe Vinko Prizmić napominje da je
tijekom cijele prošle godine zabilježeno ukupno 400 intervencija.
Uvažavajući želju sve većeg broja ljudi da slobodno vrijeme provedu u prirodi
baveći se različitim aktivnostima, Prizmić ih poziva da prije svega budu
odgovorni prema sebi. Komentirajući nesreće na planinama uz obalu, podsjeća da
su najčešće posljedica želje kupača za izletima. Kad s plaže gledaju brdo ili
planinu čini im se jednostavnim popeti se, i onda se upute u neodgovarajućoj
obući, bez dovoljno odjeće, vode i hrane.
Zov avanture
Zaborave da je u planini hladno, i što je još važnije, zaborave na naglu
visinsku razliku, pa stradavaju i na bezazlenim lokacijama kao što je Pelješac.
Nije onda čudo što lako izgube koncentraciju, orijentaciju i snagu što u
pravilu ima za posljedicu ozljedu. Planine nisu opasne, napominje Prizmić, samo
ih treba poznavati i pravilno se pripremiti za uspon.
Prizmić se zalaže i za organizirane odlaske jadranskih turista na izlete u
planine i podsjeća na dobar rezultat zajedničkog rada turističke zajednice i
lokalne samouprave u Makarskoj. Oni su prošle godine označili oko 280
kilometara puteva na Biokovu, izradili putokaze i karte i za razliku od
prethodnih godina kad je bilo 20-ak intervencija zbog unesrećenih, ove je
godine taj broj neusporedivo manji.
Source/Adapted
from:
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050810/temedana01.asp
